Opomene pred ovrhu za komunalnu naknadu |
![]() |
Proteklih tjedan dana gotovo da nema mjesta u Voći a da se ne priča o opomenama pred ovrhu koje su općinari poslali na kućne adrese. Dakako da se komunalna naknada prema zakonu mora plaćati, no da li se mora platiti opomena za naknadu iz 2001. godine, pitanje je koje zadire malo dublje u pravo. Prema tumačenjima stručnjaka, zastara za to ide prema poreznim propisima, relativna zastara je 3, a apsolutna zastara 6 godina.
Temeljem pritužbi brojnih sumještana našoj redakciji kako su im iz Općine počele pristizati opomene pred ovrhu za neplaćenu komunalnu naknadu iz čak 2001. godine, u nastavku donosimo nekoliko informacija koje bi mogle biti od koristi.
Pri tom napominjemo da je sadržaj ovog članka dobronamjeran u svrhu pomoći vama, te kako navedene informacije koristite na vlastitu odgovornost. Također, ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice koje bi mogle nastati korištenjem informacija.
Izgled opomene možete vidjeti niže na slici, a zanimljivo je kako se nigdje ne navodi temeljem kojega zakona se šalje opomena, te kako su iste datirane početkom listopada a pristigle su na kućne adrese mjesec dana kasnije. Opomena ne sadrži ni datum valute ni poziv na broj svakog pojedinačnog čeka kojim se korisnici terete za dug.
Ipak, doznali smo kako nakon opomene, ako se poštuje pravna procedura, još slijedi rješenje o ovrsi komunalne naknade koju trebate (za razliku od ove opomene) osobno zaprimiti i potpisati te na koju imate pravo žalbe, ili jednostavno tada platite dug s opomene i kamate, a to međuvrijeme možete iskoristiti za pravno savjetovanje ukoliko se smatrate oštećenim.
Evo jednog za nas zanimljivog tumačenja diplomiranog pravnika Borisa Gospodnetića u temi "Komunalni doprinos i komunalna naknada" objavljenom u glasilu Hrvatske gospodarske komore na 132 stranici. Originalni tekst možete pročitati ovdje, uz upozorenje da obratite pozornost na dio teksta koji se odnosi na komunalnu naknadu(!!!), jer postoji i dio o komunalnom doprinosu koji nije tema u ovom članku!!!
ZASTARA DUGA KOMUNALNE NAKNADE
U pogledu roka za zastaru obveza potraživanja duga s naslova komunalne naknade primijenjuju se odredbe članka 226 i 233 Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO). Odredbom članka 233 ZOO-a propisano je da sva potraživanja koja su utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.
Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbi i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.
Rješenjem o komunalnoj naknadi određuje se visina komunalne naknade koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku koji općim aktom propiše jedinica lokalne samouprave. Stoga se na zastaru obveza komunalne naknade primijenjuje rok zastare za povremena potraživanja propisan člankom 226 ZOO-a koji propisuje da tražbine povremenih davanja, koje dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.
Zastara se prekida podnošenjem tužbe kao i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine (članka 241 ZOO-a).
Nakon prekida, zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok zastare.
Zastara koja počinje teći iznova poslije prekida navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta (članak 45 stavak 1 i 6 ZOO-a).
Prema upravno-sudskoj praksi opomena tijela uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo ne prekida zastarijevanje. To proizlazi iz presude Upravnog suda broj: Us-11006/2000-4 od 17. rujna 2003. godine.
Originalni cijeli tekst tumačenja možete pronaći na stranicama Hrvatske gospodarske komore.

U nastavku nekoliko riječi o zakonima koji se tiču komunalne naknade.
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakonom o komunalnom gospodarstvu-pročišćeni tekst objavljenom u Narodnim novinama 20. veljače 2003. br. 26/03, utvrđena je obveza plaćanja komunalne naknade sukladno članku 22. Zakon o komunalnom gospodarstvu donesen je još 1995. godine te je doživio niz izmjena i dopuna pa je radi lakšeg snalaženja 2003. godine donesen pročišćen tekst.
Na temelju istoga Zakona, članka 20, Općinsko vijeće donijelo je 11. prosinca 2001. Odluku o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća objavljenu u Službenom vjesniku Varaždinske županije broj 31/01. Općinska odluka imala je još nekoliko izmjena i dopuna objavljenim u SVVZ 31/01, SVVZ 11/04, SVVZ 29/05, SVVZ 28A/06 i SVVZ 23/07.
Namjena sredstava komunalne naknade
Sredstva komunalne naknade prihod su proračuna Općine i namijenjena su za financiranje komunalnih djelatnosti kao što su: odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja te javna rasvjeta.
Rješenje o komunalnoj naknadi
Ističemo da prema članku 11 općinske Odluke (SVVZ 31/01) Rješenje o komunalnoj naknadi donosi Jedinstveni upravni odjel Općine do 31. ožujka tekuće godine. Sukladno člancima 10 i 12 Odluke Općine, komunalna naknada obračunava se prema vrsti nekretnine, zoni, površini (većini se obračunava 80 m2!), vrijednosti boda i kojeficijentu namjene. Prema članku 13 do 2007. godine utvrđeni iznos za komunalnu naknadu trebao se plaćati se u 3 rate (napominjemo što nije bila praksa do 2007.!) i to do 30. travnja, 31. srpnja i 31. listopada, a od 2007. rokovi su promijenjeni na 30. travnja, 31. kolovoza i 31. prosinca. Temeljem članka 15 protiv rješenja o komunalnoj naknadi u roku od 15 dana od dana primitka može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu Varaždinske županije (Upravni odjel za gospodarstvo i turizam, Varaždin, Kratka 1). Prema članku 15 iste Odluke, ovrha izvršnog rješenja o komunalnoj naknadi provodi se na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. (više na kraju članka)
Oslobođenja od plaćanja komunalne naknade
Osim javnih institucija prema Odluci o komunalnoj naknadi iz 2001 (SVVZ 31/01) od plaćanja komunalne naknade prema članku 20 odluke oslobođeni su bili: invalidi Domovinskog rata, obitelji poginulog ili nestalog branitelja, obitelj s troje i više maloljetne djece, korisnici stalne socijalne pomoči za uzdržavanje, korisnici stalnog socijalnog doplatka za tuđu pomoć i njegu, korisnici socijalne pomoći za podmirivanja troškova stanovanja, staračka domaćinstva koja nisu sposobna za privređivanje (osobe starije od 65 godina), osobe koje su zbog invalidnosti nesposobne za rad (ova zadnja dva dolaze u obzir ako domaćinstvo nema drugih članova sposobnih za rad te ako ne daje poljoprivredno zemljište u zakup).
Prema članku 21 za ostvarivanje prava na oslobođenje treba se podnijeti pisani zahtjev Općini uz pisanu dokumentaciju na kojoj se zahtjev zasniva.
Socijalna neosjetljivost sadašnje vlasti
Međutim, na sjednici vijeća 14. prosinca 2006. (SVVZ 28A/06) kod izmjena i dopuna o komunalnoj naknadi, oslobođenje plaćanja komunalne naknade ukinuto je obiteljima s troje i više maloljetne djece te staračkim domaćinstvima koja nisu sposobna za privređivanje (osobe starije od 65 godina), pa prema tim izmjenama oni sada trebaju plaćati komunalnu naknadu.
Što učiniti?
Za kraj napominjemo opet da ako se smatrate oštećenim potražite svakako stručnu pravnu pomoć, ili se obratite nadležnim državnim tijelima za nadzor navedenih prava, a to su: Upravni odjel za gospodarstvo i turizam, Varaždin, Kratka 1, ili Državni inpektorat.
Nadalje vam donosimo Zakone koji tiču gore navedenog (za pregled kliknuti željeno):
Zakon o komunalnom gospodarstvu (pročišćeni tekst) NN 26/03
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu NN 82/04
Uredba o dopuni Zakona o komunalnom gospodarstvu NN 110/04
Zakon o dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu NN 178/04
Odluka o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća SVVZ 31/01 str. 2119
Odluka o vrijednosti boda za izračun komunalne naknade SVVZ 31/01 str. 2122
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća SVVZ 11/04 str. 455
Odluka o izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća SVVZ 29/05 str. 1605
Odluka o izmjenama Odluke o komunalnom doprinosu Općine Donja Voća SVVZ 28A/06 str. 1689
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća SVVZ 28A/06 str. 1690
Odluka o izmjeni Odluke o komunalnoj naknadi na području Općine Donja Voća SVVZ 23/07 str. 1040
======================================================================
Pravna struka rekla nam je slijedeće:
Ovrha se odnosi na dva zakona
ZAKON O POREZU NA DOHODAK (NN 177/04)
Članak 65.
Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Zakona o prekršajima.
OPĆI POREZNI ZAKON (NN127/00, 86/01, 150/02)
Zastara
Članak 90.
(1) Pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći.
(2) Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate.
(3) Zastara prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje teći nakon isteka godine u kojoj je počinjen prekršaj.
(4) Zastara prava na naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanu kaznu.
(5) Zastara prava na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat.
***(6) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima.
Prekid zastare
Članak 91.
(1) Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku.
(2) Tijek zastare prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljeno na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni.
(3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 1. ili 2. ovoga članka zastarni rok počinje ponovno teći.
Apsolutna zastara
Članak 92.
Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.
Komentar:
U praksi se često susreću tumačenja da se zastara računa prema Zakonu o obveznim odnosima (5, odnosno 10 godina)
Prema hrvatskom poslovno-pravnom magazinu Informator ispada ovako:
1.) Zastara ide prema poreznim propisima.
2.) Relativna zastara 3 godine.
3.) Apsolutna zastara 6 godina.
Što mora sadržavati rješenje o ovrsi komunalne naknade ako do nje dođe?
Odredbom stavka 5 članka 20 Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 i 59/01), propisano je da izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit, te jedinice lokalne samouprave moraju u postupku prisilne naplate primijeniti odredbe navedenih propisa.
Odredbom članka 4 Općeg poreznog zakona (NN 127/00), određeno je da, ako taj Zakon ne propisuje drukčije, na postupak poreznih tijela u primjeni poreznih propisa primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.
Stoga ukazujemo na odredbe Općeg poreznog zakona kojima je određen sadržaj rješenja o ovrsi.
Naime, svaki porezni akt mora sadržavati:
1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta,
2. ime, odnosno naziv sudionika kome se upućuje,
3. pravni i činjenični temelj,
4. potpis ovlaštene osobe (stavak 4 članka 50 Općeg poreznog zakona).
Rješenje o ovrsi, pored podataka iz članka 50 stavak 4 Zakona, mora sadržavati:
1. naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje,
2. visinu porezne obveze i pripadajućih kamata koje se ovrhom naplaćuju,
3. rok za plaćanje poreznog duga,
4. predmet ovrhe,
5. način provođenja ovrhe,
6. troškove ovrhe,
7. uputu o pravnom lijeku.
Ako je predmet ovrhe plaća, rješenje o ovrsi mora sadržavati tvrtku ili naziv i sjedište isplatitelja plaće.
Rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo koje je mjesno nadležno za naplatu poreza (članak 128 Općeg poreznog zakona).
Napominjemo da se prisilnoj naplati komunalne naknade može pristupiti nakon što je rješenje o komunalnoj naknadi postalo izvršno sukladno odredbi članka 270. Zakona o općem upravnom postupku (NN 53/91 i 103/96), kojom je propisano da prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:
1. istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena,
2. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena,
3. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje,
4. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.
Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci.
Stoga, nakon utvrđivanja činjenice izvršnosti rješenja o visini komunalne naknade, na rješenju je potrebno naznačiti tzv. klauzulu izvršnosti rješenja, kojom se utvrđuje datum izvršnosti tog rješenja.


