Nakon dugotrajnih istraživanja na kostima neandertalaca iz Vindije kod Donje Voće, znanstvenici su došli do novi saznanja o podrijetlu čovjeka. Na kostima pronađenim u voćanskoj Spilji dekodirali su DNK te je, prema njihovim tvrdnjama, po prvi puta dobiven točan kod neandertalca. 
 

Spilja Vindija i nalazi iz spilje, ovih su dana ponovno predmet zanimanja svjetske znanstvene javnosti, posebice paleontologa. Naime, kako prenosi portal Jutarnji hr, Međunarodni tim znanstvenika nakon dugotrajnih istraživanja na kostima neandertalaca iz Vindije došli su do novih saznanja o podrijetlu čovjeka. Iz kostiju koje su pronađene u arheološkom nalazištu u Vindiji, znanstvenici su dekodirali DNK. Sekvencioniranje su proveli nekoliko puta te tvrde da su prvi put dobili potpuno točan kod neandertalca.

Prema rezultatima istraživanja provedenom na Institutu Max Planck u Leipzigu, a objavljenom u časopisu Cell, genetski kod neandertalaca pokazuje toliko male evolucijske promjene da se može zaključiti da su rijetko živjeli u zajednicama većim od 10 tisuća, što bi značilo da su uvijek zapravo bili na rubu istrebljenja.

U Europi su se pojavili prije najmanje 300 tisuća godina, ali su nestali nakon dolaska homo sapiensa, koji je u Europu došao prije 50 tisuća godina. Teorije o njihovu nestanku idu od spekulacija da su se dvije vrste pomiješale pa su se geni neandertalaca "utopili" u modernog čovjeka, do toga da se nisu uspjeli prilagoditi promjenama u okolišu ili da su ih moderni ljudi istrijebili, bilo zato što su im preoteli resurse, bilo zato što su nad njima počinili genocid. Prema izjavi Adriana Briggsa, istraživač s instituta Max Planck, DNK neandertalaca i homo sapiensa toliko se razlikuje da ne postoje dokazi da su homo sapiensi i neandertalci u Vindiji ikad vidjeli jedni druge.

Analiza DNK iz kosti neandertalca iz špilje u Vindiji pokazala je da je ta drevna vrsta živjela usporedo s ranim vrstama homo sapiensa, ali da se nije s njima miješala. Uspoređeni su njihovi DNK što je pokazalo da je njihov posljednji zajednički predak živio prije 660 tisuća godina, mnogo prije nego što se homo sapiens prije 100 tisuća godina uopće pojavio u Africi kao posebna vrsta.

Inače, samo istraživanje je rađeno na kostima odraslih neandertalaca, starim 38 tisuća godina, koje je prije 2 godine švedskim znanstvenicima prepustila HAZU. Za potrebe istraživanja dano je 30-ak kostiju iz zbirke Akademije, no napravljen DNK test pokazao je da nisu sve niti bile od neandertalaca. Neke su, na primjer, bile od medvjeda. To su zapravo bili fragmenti kostiju od 10-ak centimetara i nisu bili značajni za morfološku rekonstrukciju. Špilja Vindija je zanimljiva jer se DNK iz starijih kostiju raspada, a na ovom prostoru su živjeli jedni od najmlađih neandertalaca.